Koliko često koristiti navedene riječi u svakodnevnoj komunikaciji: šurkjak, prtljažnik, ispuh, krevetić s ogradom, naduvka, naprtnjača, nožice, sag? Poneka, rijetko, za neke možda niste ni 100% sigurni što znače? Riječ je zapravo o hrvatskim riječima čiji germanski ekvivalenti dominiraju u svakodnevnom govoru.

Procjenjuje se da u hrvatskom jeziku postoji između 2000 i 3000 germanizama. (Kolar Ištuk, 2016) Neke su riječi u potpunosti preuzeti iz njemačkog govornog područja te za njih ne postoji hrvatski ekvivalent (npr. celer, vaga, šminka, žemlja), dok nam je za druge neprirodno upotrijebiti hrvatsku inačicu te riječi iako ona postoji (npr. kinderbet – krevetić s ogradom; naduvka – kuglof).

Uzrok dugogodišnje prisutnosti germanizama u hrvatskom jezičnom području s jedne strane možemo pripisati političkim dodirima: stvaranju Vojne krajine, vladavini Marije Terezije (1763. ̶ 1770.) i Josipa II. (1782. ̶ 1788.) te uvođenju njemačkog jezika kao službeni jezik u škole u 19.stoljeću. (Stojić, 2016) S druge strane njegova prisutnost posljedica je usvajanja govornog modela roditelja kod djece. Dakle, ako su germanizmi prisutni u govoru roditelja koji služe kao govorni model, biti će prisutni i u govoru djece. (V. Velički, D. Velički i Vidnjević, 2009)

Iako hrvatski i njemački jezik nisu u direktnog geografskom kontaktu, možemo zaključiti da će germanizmi i dalje biti sastavni dio hrvatskog jezika, zbog sociokulturnih, geopolitičkih i gospodarskih razloga.